1. Prosječna obitelj koristi oko 40 kilograma sredstava za čišćenje godišnje.
2. Prema istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji, prosječna osoba koristi oko 100 plastičnih boca sredstava za čišćenje godišnje, što ukupno čini oko 16,5 milijardi boca godišnje u Velikoj Britaniji.
3. Mnoga sredstva za čišćenje sadrže kemikalije koje su štetne za okoliš i zdravlje ljudi, kao što su fosfati, amonijak, klor i formaldehid.
4. Čišćenje proizvodi velike količine otpada, uključujući ambalažu i potrošene spužve i krpe.
5. Zamjena jedne spužve za pranje posuđa tjedno tijekom godine dana s biorazgradivom spužvom može spasiti oko 2.592 spužvi od završavanja na odlagalištu otpada (izvor: EarthHero).
6. Prema istraživanju Europske agencije za okoliš, upotreba konvencionalnih sredstava za čišćenje u kućanstvima čini do 8% ukupne emisije štetnih plinova u Europi.
7. Prema istraživanju provedenom u SAD-u, oko 5% djece ima dijagnosticiranu astmu zbog izloženosti kemikalijama u sredstvima za čišćenje.
8. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Environmental Science and Technology, prosječna koncentracija zagađenja zraka u kućanstvima tijekom čišćenja bila je 2 do 5 puta veća od koncentracije zagađenja na otvorenom prostoru
9. Uz pravilno odlaganje, ambalaža sredstava za čišćenje može se reciklirati, čime se smanjuje količina otpada koja završava na odlagalištima.
10. Korištenjem ekoloških sredstava za čišćenje, poput sredstava za pranje posuđa i rublja bez fosfata, može se smanjiti utjecaj na okoliš i spriječiti zagađenje voda.

Ovi podaci ukazuju na to koliko čišćenje može imati velik utjecaj na okoliš, ali također pokazuju da postoji mnogo načina da smanjimo svoj negativni utjecaj. Izbor sigurnijih i održivijih sredstava za čišćenje te zamjena jednokratnih predmeta za višekratne i biorazgradive alternative može biti veliki korak u pravom smjeru.